
<oai_dc:dc xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/" xmlns:oai_dc="http://www.openarchives.org/OAI/2.0/oai_dc/">
  <dc:publisher>Друштво генетичара Србије, Београд</dc:publisher>
  <dc:creator id="https://orcid.org/ 0000-0003-4326-3364">Popović, Vladan</dc:creator>
  <dc:creator id="https://orcid.org/ 0000-0002-4473-1791">Lučić, Aleksandar</dc:creator>
  <dc:creator id="https://orcid.org/0000-0001-9468-2628">Jovanović, Sanja</dc:creator>
  <dc:creator id="https://orcid.org/ 0000-0002-8736-6771">Rakonjac, Ljubinko</dc:creator>
  <dc:rights>All rights reserved</dc:rights>
  <dc:title xml:lang="srp">Genetički diverzitet hrasta kitnjaka iz jugoistoičnih i srednjeevropskih provenijencija</dc:title>
  <dc:date>2023</dc:date>
  <dc:language>eng</dc:language>
  <dc:description xml:lang="srp">&quot;Hrast kitnjak (Q. petreae), je ekološki i ekonomski značajna listopadna šumska 
vrsta drveća u Evropi. Pretežno je rasprostranjen u zapadnoj, srednjoj i južnoj Evro pi, uglavnom u brdskim i planinskim šumama. U kontekstu klimatskih promena, 
rasprostranjenost hrasta kitnjaka je pod pritiskom na zapadnoj i južnoj granici 
areala. Ali i u istočnoj i jugoistočnoj Evropi hrast kitnjak bi mogao da dostigne 
svoju klimatsku granicu, verovatno zbog sve jačih kontinentalnih klimatskih uslova. 
Hrast kitnjak imaja veliku genetičku varijabilnost u jugoistočnoj Evropi, gde su 
se primarne i sekundarne refugije nalazile tokom poslednje glacijacije. Međutim, 
adaptivna genetička varijabilnost populacija u ovom regionu je samo delimično 
istražena, iako bi bila veoma koristan alat za sprovođenje asistirane migracije i za 
potencijalno ex-situ očuvanje ugroženih populacija. U okviru istraživanja testira 
se 65 jugoistočnih i srednjeevropskih provenijencija hrasta kitnjaka. U različitim 
ekološkim uslovima, u najmanje šest evropskih zemalja, je planirano uspostavljanje 
provenijeničnih testova. Istraživanje će obuhvatiti analize preživljavanja sadnica 
godinu dana nakon sadnje kao i preživljavanja sadnica i praćenje elemenata rasta 
tri, pet, deset i dvadeset godina nakon sadnje. Dodatno će se pratiti fenološke 
pojave tokom prolećnog i jesenjeg perioda vegetacije. Dobijeni podaci će poslužiti 
za razvoj različitih linearnih i mešovitih statističkih modela za odvajanje efekta 
porekla od drugih izvora varijabilnosti. Cilj istraživanja je bolje razumevanje 
adaptivnog genetičkog diverziteta hrasta kitnjaka u jugoistočnoj i srednjoj Evropi 
u odnosu na klimu porekla i očekivane buduće klimatske uslove.&quot;</dc:description>
  <dc:source>Zbornik apstrakata X Simpozijum Društva selekcionera i semenara Republike Srbije i VII Simpozijum Sekcije za oplemenjivanje organizama Društva genetičara Srbije</dc:source>
  <dc:type>info:eu-repo/semantics/other</dc:type>
  <dc:format>application/pdf</dc:format>
  <dc:format>1713329 bytes</dc:format>
  <dc:subject xml:lang="srp">hrast kitnjak, adaptivni potencijal, klimatske promene, poreklo</dc:subject>
  <dc:identifier>https://unilib.phaidrabg.rs/o:3753</dc:identifier>
</oai_dc:dc>
